Brački kanal i vidljivost na 60m

VIDLJIVOST
Ronili smo ovaj mjesec 3 puta na 58m i primjetili da je mutež još uvijek u moru na dubini!

Ivanov zid Brački kanal

Mutež i glib
Ona će prestati na ljeto kad dođu vručina i more zagrije preko 25! Tada nastupa čaradura bistro more! To je od 7 do 10 mjeseca.

Dok je čekamo nastupiti će još jedna lošija prirodna pojava za  kraj 6 i početak 7 mjeseca a to je ono poznato cvjetanje mora! Kad se alge lijepe za sve po dnu i plutaju po površini u slojevima i do 20cm dubine!

To sve je normalno ! I tako iz godine u godinu međutim danas čitam da su znanstvenici ustvrdili da je more sve manje prozirno, i da ono polako tamni!

Ovo je zanimnljivo zbog uzroka povečanog rasta fitoplanktona a zbog čega, zbog slivnih voda od gnjojiva kanalizacije slivnih voda iz naselja i globalnog porasta temparature!

Mora diljem svijeta postaju sve tamnija: 

U procesu koji već sada mijenja čitave morske ekosustave, otvorena mora propuštaju sve manje svjetlosti.

Najveća migracija na Zemlji odvija se svake noći

U sumrak, daleko od ljudskih pogleda, u oceanima se odvija najveća migracija biomase na planetu. Trilijuni sitnih organizama, uključujući zooplankton, kril i ribe svjetiljke, istovremeno se uzdižu iz dubina prema površini, privučeni cvjetanjem fitoplanktona.

Tijekom noći hrane se, zaštićeni od predatora koji ovise o vidu, a s izlaskom sunca vraćaju se u dublje slojeve oceana. Ritmove ovih migracija određuju Sunce i Mjesec, koji upravljaju ponašanjem brojnih morskih vrsta.

Neočekivano otkriće: oceani postaju tamniji

Znanstvenici su tek nedavno počeli uočavati zabrinjavajući obrazac – velika područja oceanskih površina postupno potamnjuju. Tim Smith prvi je prošle godine identificirao ovaj fenomen na otvorenom moru.

Do otkrića je došlo analizom dvadesetogodišnjih satelitskih podataka o optičkim svojstvima oceana. Umjesto nasumičnih varijacija, uočene su velike povezane zone u kojima voda postaje neprozirnija i propušta sve manje svjetlosti. Procjene pokazuju da je čak oko jedne petine svjetskih oceana na neki način potamnilo.

Uzroci: od rijeka do klimatskih promjena

U priobalnim područjima glavni uzrok povezan je s rijekama koje se ulijevaju u more. Promjene u korištenju zemljišta, primjerice prelazak sa šuma na poljoprivredne površine, utječu na sastav materijala koji završava u rijekama. Tijekom poplava u vodu dospijeva veća količina čestica i organske tvari, što joj daje tamniju boju.

Dodatni problem predstavljaju hranjive tvari iz gnojiva koje potiču nagli rast fitoplanktona. Kada dođe do njegova bujanja, svjetlost teže prodire u dublje slojeve vode. Iako je zatamnjenje priobalnih voda već poznato, nova istraživanja pokazuju da se isti proces širi i na otvoreni ocean.

Na otvorenom moru uzroci su složeniji i najvjerojatnije povezani s klimatskim promjenama. Porast temperature oceana, učestaliji toplinski valovi i promjene u salinitetu utječu na cirkulaciju vode. Stabilniji slojevi koji nastaju u toplijim uvjetima pogoduju razvoju fitoplanktona, što dodatno smanjuje prodor svjetlosti.

Posljedice za život u moru

Smanjena dostupnost svjetlosti mijenja cijeli prehrambeni lanac u oceanu. Fitoplankton čini njegovu osnovu, dok zooplankton, koji se njime hrani, predstavlja ključnu kariku za ribe.

Organizmi koji svakodnevno migriraju kroz vodeni stupac prate upravo svjetlost. Ako ona ne prodire dovoljno duboko, prostor za život, hranjenje i razmnožavanje značajno se smanjuje. Znanstvenici ovaj proces uspoređuju sa sabijanjem goleme populacije u ograničen prostor, što može povećati konkurenciju i poremetiti odnose između predatora i plijena, uz potencijalne posljedice za ribarstvo diljem svijeta.

Ribe koje se oslanjaju na vid, poput tune, mogle bi biti prisiljene zadržavati se bliže površini. Istodobno, fitoplankton, koji proizvodi oko polovice kisika na planetu, mijenja dubinu na kojoj može učinkovito provoditi fotosintezu.

Noćni život oceana također se mijenja

Čak i slaba mjesečina ima ključnu ulogu u ponašanju morskih organizama. Ona im pomaže u orijentaciji i određuje kada je sigurno izaći prema površini. Međutim, kako voda postaje mutnija, i ova svjetlost sve teže prodire, što može promijeniti noćne obrasce ponašanja, susreta i komunikacije među vrstama.

Globalni utjecaj: više ugljika u atmosferi

Zatamnjenje oceana ima posljedice i za globalni ciklus ugljika. Zooplankton inače prenosi ugljik u dubine kada ugine, čime se on “zaključava” u oceanu. Ako se organizmi zadržavaju bliže površini, taj proces postaje manje učinkovit.

To znači da se veće količine ugljika mogu vratiti u atmosferu, što dodatno pogoršava klimatske promjene.