Kartiranje staništa

Koliku trasu istražujemo :

Ronjenja u cilju prostornog kartiranja se provode po transektu (pravolinijski) ili putanji (npr. uokolo hridi),

a mogu biti horizontalna, pod kutom i vertikalna (na strmcima). U slučaju zarona po transektu ili putanji,

ronilac bilježi staništa i vrste na trasi širine 10 m i dužine cca 5 metara što predstavlja minimalnu površinu sektora bilježenja.

U slučaju točkastog zarona s plovila, obično zbog provjere akustičnog i daljinskog zapisa, potrebno

je zabilježiti točnu poziciju zarona uz pomoć GPS uređaja na plovilu. Korištenjem specifične

aplikacije naknadno se unose GPS podaci u metafile svake fotografije. Neki fotoaparati imaju u

sebi GPS uređaj pa se kod njih podvodne fotografije mogu povezati s početnom fotografijom

snimljenom na brodu.

U slučaju ronjenja u kojem teren prelazi u strmac , ronilac ostavlja konopac GPS uređaja na najbližem

mjestu prije strmca, a sam ronilac nastavlja kartiranje staništa niz strmac.

– Smjer ronjenja kod kojeg se obavlja bilježenje ovisi o pojedinoj situaciji, dubinskom rasponu te

procjeni potrebnog vremena za prelazak profila, a može biti od dubine prema plitkome ili obrnuto.

Način bilježenja stanišnog tipa kod ronjenja po transektu ili putanji

Prilikom ronjenja po transektu, putanji ili vertikalnom strmcu, ronilac bilježi staništa koja presijecaju ili se

nalaze na zamišljenoj trasi. Trasa je širine cca 10 m, odnosno 5 m lijevo i 5 m desno od ronioca. Širina trase

se procjenjuje, a prije početka ronjenja poželjno je razvući građevinski metar okomito na smjer ronjenja

(okomito na trasu) kako bi se dobio osjećaj udaljenosti od 5 m sa svake strane linije ronjenja te 5 m u

smjeru linije ronjenja što predstavlja minimalnu površinu sektora bilježenja (10 m širina trase x 5 m duljina

Podaci o stanišnim tipovima bilježe se na način:

a) ako samo jedan stanišni tip prekriva > 30%, sektor ima samo jedan površinski stanišni tip.

b) ako dva stanišna tipa imaju > 30% pokrivenost po sektoru, oba se bilježe kao površinski stanišni tipovi

te zajedno tvore sektor mješovitog staništa

c) na jednom se sektoru kao površinski stanišni tipovi bilježi najviše dva stanišna tipa. Prvo se bilježi stanišni

tip koji je veći po zahvaćenoj površini. Ukoliko je više stanišnih tipova na sektoru, ostali se bilježe kao

točkasti stanišni tipovi 

Fotografiranje staništa

Fotografsko bilježenje

Na početku sektora staništa potrebno je fotografirati stisnutu šaku (sektor s jednim stanišnim tipom) ili

otvoreni dlan (mješoviti tip staništa) i dubinu na ronilačkom kompjutoru.

– tri fotografije na početku sektora, lijevo i desno pod 45° i naprijed, kako bi se dobio uvid u

rasprostranjenost stanišnih tipova na početku sektora,

– povremene fotografije unutar sektora kako bi se detaljnije obuhvatili svi prisutni stanišni tipovi s barem

tri fotografije te vrste koje ga naseljavaju,

– makro i širokokutna fotografija ciljanih vrsta kako bi se obuhvatili detalji vrsta i njihova prostorna

raspodjela.

– minimalno tri fotografije zabilježenog stanišnog tipa kod točkastog zarona.

Nakon svake fotografije potrebno je fotografirati dubinu na ronilačkom kompjuteru. Fotografirati prijetnje, pritiske i antropogene utjecaje ukoliko ih se primjeti/zabilježi.

Pohrana podataka

Podaci se pohranjuju u bazu podataka koja je razvijena za potrebe usluge kroz online sučelje i obrasce.

Tijekom zarona potrebno je prikupiti informacije o stanišnim tipovima i ciljanim vrstama pomoću kojih će

se popuniti Tablica.

Koje podatke promatramo?

2.1.1 Ciljani stanišni tipovi (verzija 5. NKS) koje je moguće kartirati/bilježiti ovom metodologijom

DO 20-30 METARA DUBINE:

G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu

G.3.1.1.4. Asocijacija s vrstom Zostera noltii u eurihalinom i euritermnom okolišu (*)

G.3.1.1.5. Asocijacija s vrstom Zostera marina u eurihalinom i euritermnom okolišu (*)

G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja

G.3.2.2.1. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa(*)

G.3.2.3.4. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa(*)

G.3.2.3.5. Asocijacija s vrstom Zostera noltii(*)

G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja

G.3.3.1.1. Asocijacija s rodolitima(*)

G.3.3.2.1. Facijes maërla (pojavljuje se i kao facijes u biocenozi obalnih detritusnih dna) (*)

G.3.3.2.2. Asocijacija s rodolitima(*)

G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci

G.3.5. Naselja posidonije(*)

G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica (=Asocijacija s vrstom Posidonia oceanica) (*)

G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

G.3.6.1. Biocenoza infralitoralnih algi(*)

G.3.6.1.2. Asocijacija s vrstom Cystoseira amentacea (var. amentacea, var. stricta, var. spicata) (*)

G.3.6.1.15. Asocijacija s vrstom Cystoseira compressa(*)

G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera

G.3.8. Antropogena staništa u infralitoralu

OD 20-30 METARA DUBINE DO 40 METARA DUBINE

G.4.1. Cirkalitoralni muljevi

G.4.2. Cirkalitoralni pijesci

G.4.2.2.1. Asocijacija s rodolitima (*)

G.4.2.2.2. Facijes maërla (*)

G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene

G.4.3.1. Koraligenska biocenoza (*)

G.4.3.1.5. Facijes s vrstom Eunicella cavolinii (*)

G.4.3.1.8. Facijes s vrstom Paramuricea clavata (*)

31G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu) (*)

G.4.3.2.2. Facijes s vrstom Corallium rubrum (*)

G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa (*)

G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa (*)

G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera (*)

G.4.5. Antropogena staništa u cirkalitoralu

G.5.3.2.1. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama) (*)

(*) staništa označena kao prioritetna u Opisu usluge kartiranja područja obalnog mora

 

Ako želite istraživati stanište :