Opažanje ugroženih vrsta – Observation

Latinski naziv: Centrostephanus longispinus (Philippi, 1845)

Fotografija br.1. Centrostephanus longispinus; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Čahura ježinca je smeđe ljubičaste boje, promjera do 6 cm. Bodlje su vrlo duge, tanke i lako

lomljive. Bijele su ili žute boje, koja se izmjenjuje s ljubičastom. Veličina jedinke (zajedno s bodljama)

doseže oko 20 cm. U Jadranu se ne može zamijeniti s nekom drugom vrstom ježinaca.

Stanište: Živi na dubinama od oko 5 do 200 m, na stjenovitim, pjeskovitim, muljevitim i detritusnim

dnima. U plićim područjima živi sakrivena u pukotinama među stijenama, a na većim dubinama lako se

uočava na pomičnom dnu.

Stanište po NKS (do treće razine): G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene, G.4.2. Cirkalitoralni pijesci,

G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: ronjenje, kočarenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: kočarenje

 

 

3Latinski naziv: Corallium rubrum (Linnaeus, 1758)

Fotografija br.2 Corallium rubrum; IZVOR: Ekspedicija URANIJA

Opis: Crveni koralj gradi čvrste razgranate kolonije koje mogu narasti do 40 cm. Grana se na sve strane, a

grane se stanjuju prema vršcima. Kolonije su tamno crvene boje. Bijeli polipi su na svim dijelovima

kolonije. U Jadranu se ne može zamijeniti s nekom drugom vrstom koralja. Zbog izlova, u Jadranu

uglavnom nastanjuje dublja područja.

Stanište: Živi pričvršćen za podlogu na hridinastom dnu, posebno na liticama i ulazima u podmorske

špilje, na dubinama od 30 do 200 m. Nalazi se na područjima gdje je neznatna dinamika mora.

Stanište po NKS: G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: ronjenje, ROV

Zabilježene ugroze: izlov (posebice ilegalan), ribolovni alati

 

4Latinski naziv: Lithophaga lithophaga (Linnaeus, 1758)

Fotografija br.3. Lithophaga lithophaga; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Jedinke prstaca su duguljaste, valjkastog oblika. Ljušture su im tanke, izvana smeđe boje, a iznutra

blijedo sivo modre. Školjkaš je na gornjem kraju u presjeku gotovo okrugao, a prema kraju ljušture su

spljoštene. Može narasti do 12 cm. U Jadranu se ne može zamijeniti s nekom drugom vrstom školjkaša.

Stanište: Živi u kamenu (vapnenaste stijene) u kojem jedinke same izbuše prostore u kojima žive.

Bušotine u kojima žive povećavaju se kako školjkaš raste. Nalazi se na hridinastom dnu, na liticama,

grebenima i velikom kamenju koje slobodno leži na čvrstom i pjeskovitom dnu, a čest je i u podmorskim

špiljama. Živi na području od gornjeg infralitorala, odnosno od površine mora, do dubine od 30 m.

Stanište po NKS: G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: ronjenje, opažanje iz plovila

Zabilježene ugroze: ilegalni izlov, nasipavanje obale

 

5Latinski naziv: Pinna nobilis Linnaeus, 1758

Fotografija br.4. Pinna nobilis; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Ljušture periske su plosnate, trokutasto lepezastog oblika. Vanjska površina kružno je izbrazdana.

Brojna su uzdužna, zrakasto raspoređena rebra koja, posebno u mladih jedinki, nose brojne bodljikave

ljuske. U starih jedinki ljuske i rebra nisu izraženi. Ljušture su izvana smeđe do sivo smeđe, a iznutra

smeđe crvene. Lomljive su. Jedinke su obično dužine od 20 do 40 cm, ali mogu narasti do 120 cm. Zbog

bolesti koju je prouzročio parazit Haplosporidium pinnae, vrsta je u Jadranu postala vrlo rijetka te su od

velike važnosti zabilješke o njezinoj prisutnosti. U Jadranu se ne može zamijeniti s nekom drugom vrstom

školjkaša.

Stanište: Živi prednjim, šiljatim dijelom zakopana u sediment. Obitava na dnima sitnih ujednačenih

pijesaka ili malo zamuljenih pijesaka, posebno u livadama morskih cvjetnica, na dubinama od 2 do 30 m.

Stanište po NKS: G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja, G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s

više ili manje mulja, G.3.5. Naselja posidonije

Način opažanja: ronjenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: ilegalno sakupljanje, sidrenje, ribolovni alati, bolesti

 

6Latinski naziv: Scyllarides latus (Latreille, 1803)

Fotografija br.5. Scyllarides latus; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Rak kuka ima zdepasti, pravokutni glavopršnjak, na kojem su različite bradavičaste izrasline. Leđna

strana oklopa je crvenkaste boje, a trbušna je žućkasta. Rubovi su karakteristične ljubičaste boje. Bočno

na zatku nalaze se jake trnolike izrasline. Repni je dio najčešće podvinut pod tijelo. Nema kliješta, a ticala

mu imaju karakterističan plosnati oblik. Može narasti do dužine od 45 cm. U Jadranu se ne može

zamijeniti s nekom drugom vrstom raka.

Stanište: Živi na stjenovitom dnu i na sipinama gornjeg infralitorala. Najčešće se nalazi na dubinama

između 3 i 15 m, a prisutna je i do dubine od 50 m. Preferira zasjenjena područja, procijepe stijena i

polušpilje.

Stanište po NKS: Infralitoralna čvrsta dna i stijene, G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: ronjenje

Zabilježene ugroze: izlov

 

7Latinski naziv: Tethya aurantium (Pallas, 1766)

Fotografija br.6. Tethya aurantium; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Spužva morska naranča je kuglastog oblika i čvrste strukture, promjera do 10 cm. Površina joj je

bradavičasta, narančasto crvene boje. Dobro se razlikuje kora od sredine koja je mekša. Skelet se sastoji

od radijalno raspoređenih iglica. U Jadranu se može zamijeniti s vrstom morski limun Tethya citrina, koja

je žute boje, a naseljavaju ista staništa.

Stanište: Živi na dubinama od oko 10 do 115 m pričvršćena za podlogu. Česta je i uobičajena vrsta na

stjenovitim dnima, na detritusnim dnima, na muljevitim detritusnim dnima, na krupnim pijescima i sitnim

šljuncima te u naseljima morskih cvjetnica.

Stanište po NKS: G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene, G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene, G.4.1.

Cirkalitoralni muljevi, G.4.2. Cirkalitoralni pijesci

Način opažanja: ronjenje, kočarenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: kočarenje

 

8Latinski naziv: Hornera lichenoides (Linnaeus, 1758)

Fotografija br.7. Hornera lichenoides; IZVOR: Fotografiju ustupio na korištenje Kåre Telnes

(http://www.seawater.no/fauna/bryozoa/lichenoides.html)

Opis: Razgranata, krhka struktura ovog mahovnjaka može doseći visinu od 6 do 7 cm. Obično je bijele

boje. Zooidi su nepravilno raspoređeni u zaobljenim otvorima duž grana.

Stanište: Vrsta najčešće živi na dubinama većim od 50 m, ali se može naći neposredno ispod zone plime i

oseke na zaštićenim područjima sa slabom dinamikom.

Stanište po NKS: U Jadranu do sada nije zabilježena. (referenca: Harmelin J.-G. 2020. The Mediterranean

species of Hornera Lamouroux, 1821 (Bryozoa, Cyclostomata): reassessment of H. frondiculata (Lamarck,

1816) and description of H. mediterranea n. sp. Zoosystema, 42 (27): 525-545)

Način opažanja: ronjenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: sakupljanje, ribolovni alati

 

9Latinski naziv: Tethya citrina Sarà & Melone, 1965

Fotografija br.8. Tethya citrina; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Spužva morski limun je kuglastog oblika i čvrste strukture, promjera do 10 cm. Površina joj je

bradavičasta, a boja može biti od svijetložute do žute boje limuna. Dobro se razlikuje kora od sredine koja

je mekša. Skelet se sastoji od radijalno raspoređenih iglica. U Jadranu se može zamijeniti s vrstom morska

naranča Tethya aurantium, koja je narančasto crvene boje, a naseljavaju ista staništa.

Stanište: Živi na dubinama od oko 25 do 140 m pričvršćena za podlogu na različitim tipovima pjeskovitog

i detritusnog dna.

Stanište po NKS: G.4.2. Cirkalitoralni pijesci

Način opažanja: kočarenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: kočarenje

 

10Latinski naziv: Axinella cannabina (Esper, 1794)

Fotografija br.9. Axinella cannabina; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Spužva je izdužena, valjkastog oblika, sa reljefnom površinom i većim otvorima na bočnim

izbočenjima. Čvrste je građe, a skelet joj se sastoji od iglica. Može biti žute, narančaste ili crvene boje te

veličine do 50 cm. Raste okomito i nije puno razgranata.

Stanište: Živi na dubinama od oko 15 do 85 m, na čvrstim i pomičnim dnima. Na čvrstoj podlozi dolazi

prvenstveno na zasjenjenim mjestima. Često je, pod različitim kutovima, pričvršćena na strme

podmorske stijene.

Stanište po NKS: G.4.2. Cirkalitoralni pijesci, G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: ronjenje, kočarenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: kočarenje, ribolovni alati

11Latinski naziv: Axinella polypoides Schmidt, 1862

Fotografija br.10. Axinella polypoides; IZVOR: Tatjana Bakran Petricioli i Donat Petricioli

Opis: Spužva je izdužena te malo razgranata. Izdužene grane su valjkastog oblika. Čvrste je građe, a skelet

joj se sastoji od iglica. Veći otvori raspoređeni su pravilno na površini spužve u karakterističnom

zvjezdastom obliku. Može biti žute, narančaste i crvene boje te veličine do 50 cm.

Stanište: Živi na dubinama od oko 30 do 85 m, na čvrstim i pomičnim dnima. Na čvrstoj podlozi dolazi

prvenstveno na zasjenjenim mjestima. Često je, pod različitim kutovima, pričvršćena na strme

podmorske stijene.

Stanište po NKS: G.4.2. Cirkalitoralni pijesci, G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: ronjenje, kočarenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: kočarenje, ribolovni alati

12Latinski naziv: Tonna galea (Linnaeus, 1758)

Fotografija br.11. Tonna galea; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Kućica ovog puža je kuglastog oblika. Vrh joj je tamno smeđe boje, a ostatak svijetlo smeđe.

Prilično je krhka. Ima šest do sedam zasvođenih zavojnica, s 20 do 22 spiralna obruča koji su širi od

međuprostora, a posljednja zavojnica je najveća. Otvor kućice je vrlo velik i nema poklopac. Može narasti

do 30 cm.

Stanište: Živi na pjeskovitom, detritusnom dnu, na dubinama od 10 do 100 m.

Stanište po NKS: G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja, G.4.2. Cirkalitoralni pijesci

Način opažanja: ronjenje, kočarenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: ilegalno sakupljanje, kočarenje

13Latinski naziv: Episcomitra zonata (Marryat, 1818)

Fotografija br.12. Episcomitra zonata; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Kućica ovog puža vretenastog je oblika, s relativno uskim ušćem, koje je dosta izduženo. Žuto

smeđe je boje, a donja polovina posljednje zavojnice je tamno smeđa te tanke pruge koje ovijaju šavove

tik iznad njih. Nema poklopca. Može narasti do 10 cm.

Stanište: Živi na čvrstim i detritusnim dnima, na dubinama od 20 do 85 m.

Stanište po NKS: G.4.2. Cirkalitoralni pijesci, G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: ronjenje, kočarenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: sakupljanje, kočarenje

14Latinski naziv: Paramuricea macrospina (von Koch, 1882)

Fotografija br.13. Paramuricea macrospina; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Stvara uzdignute, male, vitke, slabo razgranate kolonije s jakim središnjim rožnatim skeletom. Boja

kolonije je prljavo bijela ili žućkasta. Može narasti do 20 cm.

Stanište: Naseljava raštrkane gromade na detritusnim ili ponekad pjeskovitim dnima, na dubinama od 40

do 200 m.

Stanište po NKS: G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: ribolovni alati, povećana sedimentacija

15Latinski naziv: Antipathes dichotoma Pallas, 1766

Fotografija br.14. Antipathes dichotoma; IZVOR: Fotografiju ustupili M. Bo & S. Canese; ISPRA

Opis: Ovaj kolonijalni koralj ima vapnenački skelet koji je crne boje. Kolonija može narasti 1 m i više. Tvori

slabo razgranatu strukturu s vitkim, fleksibilnim granama, koje su nepravilno raspoređene oko debla. Kut

pod kojim se granaju je promjenjiv, a često gotovo 90°. Manje grane nose četiri do šest redova kratkih,

glatkih čunjastih bodlji. Polipi na najmanjim granama su raspoređeni u jednom nizu, a na najvećim u više

nizova. Postoje značajne varijacije u izgledu susjednih kolonija i u različitim dijelovima iste kolonije.

Stanište: Živi na dubinama od 60 do 640 m na čvrstom dnu, stjenovitom i koraligenskom.

Stanište po NKS: G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene, G.5.3. Batijalno čvrsto dno i stijene

Način opažanja: ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: ribolovni alati

16Latinski naziv: Leiopathes glaberrima (Esper, 1792)

 

Fotografija br.15. Leiopathes glaberrima; IZVOR: Fotografiju ustupili M. Bo & S. Canese; ISPRA

Opis: Razgranate kolonije ovog crnog koralja razvijaju se na način da izvorna os prestaje rasti nakon

nekog vremena, a jedna ili više bočnih osi nasumično se račvaju i preuzimaju rast. Skelet je građen od

tvari slične keratinu, a prekriven je slojem tkiva iz kojeg se izdižu polipi. Polipi su bijele bolje, ali mogu biti

i narančasti. Površina je pokrivena sa sluzi.

Stanište: Koralj živi pričvršćen za stjenovito dno na dubinama od 37 do 1532 m.

Stanište po NKS: G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene, G.5.3. Batijalno čvrsto dno i stijene

Način opažanja: ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: ribolovni alati

17Latinski naziv: Antipathella subpinnata (Ellis & Solander, 1786)

 

 

Fotografija br.16. Antipathella subpinnata; IZVOR: Fotografiju ustupili M. Bo & S. Canese; ISPRA

Opis: Kolonije su razgranate. Grančice rastu uzduž grana, a ponekad i iz stabljike u nesavršenom

alternativnom bilateralnom uzorku, u dva (rijetko 1 do 4) reda. Mlađe grane izgledaju kao perjanice.

Bodlje su prisutne na stabljici i granama. Unutrašnji skelet je čvrst, rožnat i crne je boje. Polipi su mali (do

1,5 mm) i prozirno bijeli. Raspoređeni su uniserijalno uzduž mlađih dijelova osi. Mali polipi se izdižu

između adultnih. Visina kolonije može biti do 1 m.

Stanište: Živi na stjenovitom dnu na dubinama od 50 do 790 m.

Stanište po NKS: G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene, G.5.3. Batijalno čvrsto dno i stijene

Način opažanja: ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: ribolovni alati

18Latinski naziv: Dendrophyllia ramea (Linnaeus, 1758)

Fotografija br.17. Dendrophyllia ramea; IZVOR: IOR, fotografija kupljena za potrebe projekta

(https://www.picfair.com/pics/010255820-orange-coral-colony-dendrophyllia-ramea)

Opis: Dobro razvijene kolonije ovog kamenog koralja imaju deblo i grane na kojima su čaške prilično

pravilno raspoređene u dva nasuprotna reda. Ovakav raspored postoji i na debljim dijelovima velikih

kolonija, iako se manje uočava. Bočne čaške se prilično razlikuju od terminalne čaške. Polipi su blijedo do

intenzivno narančaste boje s bijelim lovkama. Kolonija može biti visoka do oko 50 cm.

Stanište: Živi na stjenovitom dnu ili na dnu prekrivenom vapnenastim algama i ljušturama, na dubinama

od 25 do 200 m.

Stanište po NKS: G.4.2. Cirkalitoralni pijesci, G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene,

Način opažanja: ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: ribolovni alati

19Latinski naziv: Savalia savaglia (Bertoloni, 1819)

Fotografija br.18. Savalia savaglia; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Ovaj koralj formira velike stablolike kolonije, koje imaju izražen bazalni dio. Polipi su intenzivne

zlatno žute do narančaste boje. Imaju 28 lovki koje su raspoređene u dva kruga. Razgranate kolonije

mogu biti visine do 1 m.

Stanište: Živi na čvrstom dnu, na zasjenjenim područjima, na dubinama od 30 do 200 m.

Stanište po NKS: G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: ronjenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: ribolovni alati

20Latinski naziv: Phymatolithon calcareum (Pallas) W.H.Adey & D.L.McKibbin ex Woelkering & L.M.Irvine

1986 (Phymatholiton calcareum)

Fotografija br.19. Phymatolithon calcareum; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Talus alge sastoji se od razgranatih jako kalcificiranih krutih tvorbi. Grane su subcilindrične ili

komprimirane, a promjer im je do 6 mm. Talusi su u promjeru veličine od 6 do 7 cm. Vrhovi su im često

izbijeljeni. Boja im je od ljubičaste do crvenkaste. Osušene jedinke su žućkasto bijele boje. Oblici su im

vrlo varijabilni. Najčešći oblik nalikuje rogovima jelena. Obično žive slobodno na dnu. Ako alga i stvara, u

juvenilnom stadiju, tanke kore koje se mogu vidjeti na krhotinama školjki, šljunku ili kamenčićima, kada

naraste odvoji se od supstrata i poprima oblih sferičnih i bradavičastih grmića. Teško ih je odrediti sa

sigurnošću. Slična vrsta joj je Lithotamnion corallioides, a od koje se razlikuje po debljim i krućim

granama.

Stanište: Ova alga raste od plitkih područja infralitorala do cirkalitorala, gdje je česta komponenta

detritusnih dna. Ovisno o prozirnosti raste na dubinama od 10 do 60 m. Pripada maërlu i njegov je glavni

konstituent. Stvara prostrana polja živog i mrtvog materijala, posebno na području strujanja.

Stanište po NKS: G.4.2. Cirkalitoralni pijesci

Način opažanja: ronjenje, kočarenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: kočarenje, ribolovni alati

21Latinski naziv: Lithothamnion corallioides (P.Crouan & H.Crouan) P.Crouan & H.Crouan 1867

(Lithotamnion coralloides)

Fotografija br.20. Lithothamnion corallioides; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Talusi su razgranati, kalcificirani i kruti. Spljošteni su ili su približno kuglastog oblika. Sastoje se od

jednostavnih grana ili razgranjenih, na način da su rasute ili guste. Grane su vrlo krhke, subcilidrične,

promjera od 1 do 2 mm. Boja im je od crvenkasto sive do smeđe ljubičaste. Površina im je blago sjajna.

Mrtvi talusi su sivo bijele boje. Talusi su slobodni na dnu. Promjer im je do 5 cm. Vrlo su rijetki

inkrustrirani talusi koji su jako pričvršćeni za supstrat. Ova vrsta je vrlo slična vrsti Phymatolithon

calcareum i često se s njom zamijeni.

Stanište: Živi na dubinama od 1 do 30 m. Uglavnom se nalazi na horizontalnim područjima u cirkalitoralu,

gdje je prisutna na detritusnim dnima. Ponekad dolazi i u livadama morske cvjetnice (Cymodocea

nodosa) na vrlo malim dubinama, na pjeskovitim ili muljevitim dnima te u zajednicama fotofilnih algi gdje

ima dosta sedimenta. Vrsta je abundantna u maërlu.

Stanište po NKS: G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja , G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i

stijene, G.4.2. Cirkalitoralni pijesci

Način opažanja: ronjenje, kočarenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: kočarenje, ribolovni alati

22Latinski naziv: Caulerpa prolifera (Forsskål) J.V.Lamouroux 1809

Fotografija br.21. Caulerpa prolifera; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Alga je građena od sustava puzajućih cilindričnih stolona, koji su prihvaćeni za supstrat pomoću

bezbojnih razgranatih rizoida. Iz stolona se uzdiže uspravni talus, koji se sastoji od izduženih zelenih

„listića“ dužine do 25 cm te širine od 0,5 do 2 cm, koji mogu biti samostalni ili sa sekundarnim „listićima“.

Zelene su boje. U Jadranu se ne može zamijeniti s nekom drugom vrstom alga.

Stanište: Naseljava dobro osvijetljena infralitoralna dna. Prisutna je na pjeskovito-muljevitim, muljevitim

i stjenovitim dnima, na dubinama do oko 20 do 25 m.

Stanište po NKS: G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja, G.3.5. Naselja posidonije ,G.3.6.

Infralitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: ronjenje

Zabilježene ugroze: ribolovni alati

23Latinski naziv: Fucus virsoides J.Agardh 1868

Fotografija br.22. Fucus virsoides; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Ova smeđa alga ima kožasti, trakasto razgranati grmoliki talus. Visina mu je 10 do 20 cm. Ogranci su

plosnati, široki 1 do 3 cm. Središnja se žila na ograncima dobro uočava. Ogranci rastu rašljasto. Boja

talusa je tamno smeđa do maslinasto smeđa. Alga je za podlogu prihvaćena pomoću male pločice iz koje

izrasta vrlo kratka stapka. Često je obrasla s drugim algama. U Jadranu se ne može zamijeniti s nekom

drugom vrstom alga.

Stanište: Živi na stjenovitom dnu u donjem mediolitoralu (zona plime i oseke). Čest je na umjetnim

betonskim podlogama.

Stanište po NKS: G.2.4. Mediolitoralno čvrsto dno i stijene

Način opažanja: opažanje s plovila i kopna

Zabilježene ugroze: betoniranje obale

24Latinski naziv: Cystoseira spp.

Fotografija br.23. Cystoseira spp.; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Talus alga ovoga roda je stablasto, neravnomjerno razgranjen. Smeđe je boje. Visina ovih alga je do

1 m. Alge su za podlogu pričvršćene pomoću velikih ploča za pričvršćivanje iz kojih izrasta jedan ili više

glavnih izdanaka debljine do 30 mm. U Sredozemnom moru, unutar roda Cystoseira zabilježeno je oko 30

vrsta. Neke je vrste vrlo teško razlikovati i potrebna je zahtjevna determinacija.

Stanište: Žive na čvrstim dnima na području od donjeg mediolitorala (zona plime i oseke) do donje

granice infralitorala. Na pjeskovito-muljevitim dnima se razvijaju kao ležeći, nepričvršćeni oblici.

Stanište po NKS: G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: opažanje s plovila i kopna, ronjenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: betoniranje i nasipavanje obale

25Latinski naziv: Sargassum hornschuchii C.Agardh 1820

Fotografija br.24. Sargassum hornschuchii; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Talusi ove alge stablasto su razgranjeni, odnosno diferencirani u dijelove slične stabljici i listovima.

Glavne grane su mu spljoštene s malim zubićima raspoređenim uglavnom u donjem dijelu. U gornjem

dijelu grane izgledaju stisnute ili su više-manje cilindrične. Filoidi su slični širokim, lanceolatnim, obrnuto

jajolikim listovima, primjetno uvijenim uz njihov rub. Iz stabljike koja drži filoide ili na vrhovima alge

razvijaju se grančice koje čine čuperke i male grozdove s receptakulima i aerocistama. Za podlogu su

pričvršćeni prihvatnom pločicom. Alga je smeđe boje.

Stanište: Živi na čvrstim dnima, na dubinama od 10 do 50 m, ali može biti prisutan i dublje.

Stanište po NKS: G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene, G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: ronjenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: ribolovni alati

26Latinski naziv: Laminaria rodriguezii Bornet 1888

Fotografija br.25. Laminaria rodriguezii; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Sporofitski uspravni talus ove smeđe alge vrlo je visok, a sastoji se od dugih, širokih, kožnatih

lamina (nalik listovima). Rubovi su im valoviti. Maksimalna dužina im je 2 m, a širina 35 cm. Zeleno smeđe

je boje. Za podlogu se prihvaća cilindričnim puzajućim stolonima. Na talusima su prisutni, uglavnom

kalcificirani, epibionti. U Jadranu se ne može zamijeniti s nekom drugom vrstom alga.

Stanište: Živi na detritusnim dnima, rodolitnim dnima, ali i na koraligenu. Obično živi dublje od 70 m.

Prisutna je na staništima s jakim jednosmjernim strujama.

Stanište po NKS: G.4.2. Cirkalitoralni pijesci

Način opažanja: kočarenje, ROV, Drop Down Camera

Zabilježene ugroze: kočarenje

27Latinski naziv: Tenarea tortuosa (Esper) Me.Lemoine 1910 (Lithophyllum tortuosum)

Fotografija br.26. Tenerea tortuosa; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Alga stvara kalcificirane, krute, poluloptaste tvorbe, koje su vrlo krhke. Promjer im je 10 do 15 cm,

a sastavljene su od vrlo tankih uspravnih, valovitih i anastomoziranih lamela. Rub lamela je uvijek grubo

nabran i uvijen, ponekad je zadebljan. Bjelkast je te je svjetliji od ostatka talusa. Žive jedinke su blijedo

ružičaste i ljubičasto sive boje, a osušene su žućkasto bijele. Slabo je prihvaćena za podlogu. U Jadranu

živi slična vrsta Lithophyllum byssoides, koja snažno prianja uz podlogu.

Stanište: Raste na osvijetljenim stjenovitim dnima s većom dinamikom, između površine i dubine od 5 m.

Stanište po NKS: G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: opažanje s plovila i kopna, ronjenje

Zabilježene ugroze: betoniranje obale

28Latinski naziv: Lithophyllum byssoides (Lamarck) Foslie 1900

Fotografija br.27. Lythophyllum byssoides; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Talus je kalcificiran i krut, u obliku malih poluloptastih jastučića visine 1 do 2 cm. Boja mu je

bjelkasto ljubičasta, ovisno o stupnju izlaganja suncu i isušivanju. Kora je prekrivena uspravnim lamelama

visine 10 mm i širine 800 μm, koje su međusobno gusto izmiješane i anastomozirane te daju površini

karakterističan izgled saća. Snažno prianja uz podlogu. U Jadranu živi slična vrsta Tenarea tortuosa, koja

je slabo prihvaćena za podlogu.

Stanište: Živi kao epilit na području donjeg mediolitorala (zona plime i oseke).

Stanište po NKS: G.2.4. Mediolitoralno čvrsto dno i stijene

Način opažanja: opažanje s plovila i kopna, ronjenje

Zabilježene ugroze: betoniranje obale

29Latinski naziv: Titanoderma trochanter (Bory) Benhissoune, Boudouresque, Perret-Boudouresque &

Verlaque 2002

Fotografija br.28. Titanoderma trochanter; IZVOR: Institut za oceanografiju i ribarstvo

Opis: Alga ima kalcificirani, kruti talus s bazalnom korom iz koje izlaze glatke, cilindrične grane. Promjer

grana je 1 do 3 mm, dihotomski se granaju 3 do 4 puta te tvore zamršene nakupine, koje su relativno

kompaktne i konveksne. Promjer im je do 30 cm, a debljina od 5 do 10 cm. Boja im je roza ljubičasta. Ova

vrsta je slična vrsti T. ramosissimum.

Stanište: Epilitska je vrsta. Ponekad se može naći na ravnim dnima na manjim dubinama u infralitoralu,

ali uglavnom raste na okomitim stijenama koje su dobro osvijetljene na područjima koja su umjereno

izložena.

Stanište po NKS: G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

Način opažanja: opažanje s plovila i kopna, ronjenje

Zabilježene ugroze: betoniranje obale